Omiljene knjige poznatih pisaca



Svi mi stižemo do novih knjiga na osnovu nekakvih preporuka. Bilo da su to preporuke porodice, prijatelja, blogera, bibliotekara ili samih izdavača, uvek se vodimo time da poslušamo savet osobe čije mišljenje cenimo ili sa kojom delimo književni ukus. Ali ima li bolje preporuke od preporuke omiljenog pisca? Sigurno ste se barem nekada zapitali šta vaši omiljeni pisci čitaju u slobodno vreme i poželeli da i sami pročitate knjige pod čijim utiskom su odlučili da podele svoje misli sa svetom.

Pred vama je, stoga, lista od 10 pisaca koji su otvoreno govorili o svojim uzorima, kao i knjigama koje su zauvek zadržale posebno mesto u njihovim srcima. Ko zna, možda neka od tih postane i vaš novi favorit.


Ernest Hemingvej

Hemingvej je često preporučivao štivo za čitanje, pa je tako jednom prilikom dao listu od 14 knjiga kao savet jednom mladom piscu u usponu. Među tim knjigama našli su se naslovi Dostojevskog, Tolstoja i Tomasa Mana. Hemingvej je i sam dosta vremena provodio u čitanju, pa je jednom prilikom izjavio da bi više voleo da ima mogućnost da ponovo, po prvi put, pročita neke od svojih omiljenih knjiga, nego da zarađuje milione. Kada je upitan koje su to knjige, bez previse razmišljanja je naveo neke među kojima su Ana Karenjnina, Budenbrokovi, Orkanski Visovi, Gospođa Bovari, Rat i Mir, Braća Karamazovi, Dablinci i još nekoliko drugih.


Vladimir Nabokov

U intervjuu za jednu francusku televiziju, sredinom pedesetih godina prošlog veka, Nabokov je nabrojao nekoliko književnih dela koja su, po njegovom mišljenju, obeležila prvu polovinu 20. veka, i to: Kafkine Metamorfoze, Petersburg Andreja Belog, Džojsov Uliks i prvi deo Prustovog Traganja za izgubljenim vremenom. Očigledno je da je Nabokov znao o čemu priča, pošto sva nabrojana dela i dan danas spadaju u kanonsku književnosti.


F. Skot Ficdžerald

Zbog navodnog pokušaja samoubistva, Ficdžerald je jedno vreme živeo pod prismotrom negovetalja. Jedna od negovateljica, Doroti Ričardson, dobila je od pisca listu knjiga koje za života mora pročitati. Lista se sastojala od 22 naslova, a ovo su neki od njih: Lutkina kuća (Henrik Ibzen), Crveno i crno (Stendal), Izabrane drame Oskara Vajlda, Mopasanove pripovetke, Kitsova i Šelijeva poezija.


Semjuel Beket

Najpoznatije ime teatra apsurda, Semjuel Beket, bio je privatna i povučena ličnost. U njegovim pismima, međutim, često je voleo da diskutuje o knjigama, a evo za koje naslove je imao reči hvale: Put oko sveta za 80 dana (Žil Vern), Lovac u žitu (Selindžer), Stranac (Alber Kami), Zvonar Bogorodičine crkve (Viktor Igo).


Žoze Saramago

Saramago nije često govorio o svojim književnim uzorima, ali u svojim dnevnicima je često pisao o svom radu, procesu pisanja, idejama za naredne romane, i  književnosti uopšte. U jednom od zapisa iz 1996. godine, naveo je 11 autora kojima se divi, a među njima su Servantes, Montenj, Volter, Fernando Pesoa, Kafka, Borhes i Gogolj.


Aleksandar Mekol Smit

Kada je čuveni autor upitan kakve knjige voli, njegov odgovor je bio prilično neočekivan. On je jednom prilikom rekao da voli “velike, lepe knjige”. Po njegovom mišljenju, nema boljeg štiva od onog koje je istovremeno i informativno i lepo na oko. Kao dve preporuke koje se poklapaju sa ovim opisom, dao je A History of Pictures (David Hockney, Martin Gayford) i Meetings With Remarkable Manuscripts (Christopher de Hamel).


Dajana Gabaldon

Proslavljena autorka serijala Outlander rekla da je svoju sagu počela da piše kao vežbu iz kreativnog pisanja jer je, kako i sama mnogo voli da čita, imala potrebu da i sama svoje misli stavi na papir. Naslove koje je navela kao svoje omiljene, a koji su je sigurno inspirisali da se i sama oproba u pisanju fikcije, jesu The Long Way Home (Louise Penny), The Magus of Hay (Phil Rickman) i Haunting Bombay (Shilpa Agarwal).


Dž. K. Rouling

Kao svoju omiljenu knjigu svih vremena, autorka serijala o Hariju Poteru uvek ističe klasik britanske književnosti, roman Ema od Džejn Ostin. Ipak, pored nje napominje i svoju omiljenu knjigu iz detinjstva The Story of the Treasure Seekers, a autorku Edit Nezbit kao pisca za decu sa kojim se najradije poistovećuje.


Dž. R. R. Martin

Kao delo kojem se uvek neizmerno divio i koje smatra svojom velikom inspiracijom, Martin uvek navodi Tolkinovog Gospodara Prstenova, što i nije tako iznenađujuće. Međutim, među njegovim favoritima novijeg datuma nalaze se i romani Iščezla (Džilijan Flin), Joyland (Stiven King) i Zov kukavice (koji je pod pseudinimom Robert Galbrajt napisala Dž. K. Rouling). Izgleda da, bar u poslednje vreme, triler spada među omiljene Martinove žanrove.


Nil Gejmen

U jednom intervjuu za Njujork Tajms, poznati pisac fantastike, Nil Gejmen, odgovorio je na pitanje kojih 10 knjiga bi poneo sa sobom na pusto ostrvo. Ovo su neki od naslova koji bi se u toj situaciji našli u Gejmenovom koferu: Džonatan Strejndž i gospodin Norel (Suzana Klark), Sumorna kuća (Čarls Dikens), Gospodar svetlosti (Rodžer Zelazni), Rogovi (Džo Hil).


***

Da li znate šta čitaju pisci koje vi čitate? Da li su vas neka od navedenih imena iznenadila, ili vam je odmah bilo jasno zbog čega ovi autori preporučuju baš ovo štivo? Jeste li ikada prihvatili preporuku pisaca koje i sami čitate? Pišite mi u komentarima!

Do sledećeg posta,

Vaša Stš <3

CONVERSATION

4 comments:

  1. Odličan, zanimljiv tekst!:)))) Baš si me obradovala. I odabir primera je sjajan, raznovrstan. Moram priznati da se najviše slažem sa Hemingvejevim, ali i Ficdžeraldovim ukusom. Za Martinove naklonosti sam takođe znala i mogu ti reći da ima odlično "oko" za dobru fantastiku, pa su knjige savremenika koje on preporuči obično dobri primeri žanra. Gejmenovi favoriti su mi takođe dragi.
    Inače, volim da saznam šta moji najdraži stvaraoci čitaju, koji su im bili uzori, volim sve te autopoetičke "ispovesti" i mislim da one vrlo lepo upotpune sliku koju formiramo na osnovu njihovih konkretnih dela i intervjua.
    Često upravo na osnovu neke preporuke velikana i sama odaberem sledeći naslov za čitanje. Priznajem i da od (dobrog) pisca nekako očekujem isti takav čitalački ukus, a ne mogu da shvatim one koji se praktično HVALIŠU svojom nenačitanošću, npr. čini mi se da je Dejan Stojiljković ne jednom prilikom ponosno isticao kako nije čitao Dostojevskog i Tomasa Mana, jer je to, zaboga, kao i fakultetska diploma, samo odraz snobovštine kvazi-intelektualaca (njegovih kritičara!)....

    ReplyDelete
    Replies
    1. Ah, pa on je zapravo hteo da kaže kako je njegov talenat potpuno autentičan i da na njega nikako nisu uticali veliki pisci :D

      I meni je zanimljivo da saznam šta vole (i ne vole) pisci koje volim. Mene je, recimo, Bukovski uveo u svet ozbiljne književnosti, a on je i u svojim knjigama rado govorio o literaturi koju čita. Neke bih svakako čitala i bez njegove preporuke (npr. Šekspira ili Hemigveja), ali Fantea sam, na primer, čitala samo zbog toga što ga je on hvalio.

      Delete