Disanje u mermer – Laura Sintija Černjauskajte



Laura Sintija Černjauskajte (1976) je litvanska književnica. Pre nego što se posvetila pisanju bavila se novinarstvom. Piše romane, kratke priče i drame za koje je dobila brojne nagrade i priznanja. Njen debitantski roman ,,Disanje u mermer” dobio je Nagradu Evropske unije za književnost 2009. godine.


,,Disanje u mermer” vodi čitaoca u zabačeno prigradsko imanje u Litvaniji na kojem žive Izabela, njen muž Ljudas i sin Galjus, koji boluje od epilepsije. Izabela odlučuje da svojoj porodici pridoda još jednog člana i uz pomoć svoje prijateljice usvoji devojčicu. U sirotištu će, međutim, osetiti neobjašnjivu momentalnu vezu sa šestogodišnjim Iljom, problematičnim dečačićem kojeg će, uprkos nagovaranjima prijateljice da to nipošto ne čini, odvesti kući. I taj nesmotreni čin će zauvek promeniti njen život i život njene porodice.

Ilja nije običan dečak, na to ju je, uostalom, upozoravala i prijateljica: poreklo mu je nejasno, verovatno ima ciganske krvi, pronađen je na železničkoj stanici sa deset meseci i bio je toliko iscrpljen od gladi i hladnoće da niko nije verovao da će preživeti, što nije moglo da ne utiče na njegovu psihu – on dobija napade neosnovane agresije, konačno, šestogodišnje dete je već preveliko. Izabela, međutim, uprkos svim upozorenjima ne menja odluku i, kao da se u njihovu kuću uselio nekakav zao duh, a ne napušteni dečak, odnosi ove porodice počinju postepeno da se zatežu, sve do konačnog pucanja nakon kog će uslediti i nezamisliva tragedija u čijem središtu će biti upravo Ilja.

Motiv divljeg deteta savršeno je uklopljen u pejzaž u koji autorka smešta kuću Izabeline porodice. ,,Disanje u mermer” je roman sav satkan od napetosti i pucketave tišine, glavne likove spaja nevidljiva, gotovo ezoterična veza koja ih istovremeno oblikuje i menja samu srž njihovih ličnosti, kao da se pomoću te veze pretapaju jedno u drugo. Ilja u Izabeli vidi neku vrstu sigurne luke, majke koju nikada nije imao, a Izabela ponovo postaje majka u najdoslovnijem smislu te reči, ona koja štiti i razume do krajnjih granica do kojih će je dovesti upravo onaj ko je u njoj probudio takva osećanja. Autorka u romanu stvara jezivo mračnu atmosferu, gotovo pisanu za ekranizaciju, kroz koju postavlja ništa manje mučna pitanja o majčinstvu, odnosu zločinca i žrtve, potrebi svakog pojedinca da bude voljen i mogućnosti urođenog zla.

Izdavač: Štrik
Ocena: 3/5



CONVERSATION

10 comments:

  1. Trojčica, hmm... Šta ti se nije dopalo? Razrada priče, stil,...?

    ReplyDelete
    Replies
    1. Pa trojčica. Dobar je roman, ali mi je nekako nepamtljiv i bilo mi je teško da se uživim u priču. Doduše, čitavo ovo leto sam bila pod stresom zbog stana i kuburila s koncentracijom pa je možda i do toga. Možda ne bi bilo loše da ocene za knjige pročitane u tom periodu uzmete s rezervom :D

      Delete
  2. Meni je vrlo neobičan roman. Nisam takvu priču očekivala. I dalje razmišljam o romanu i sređujem utiske. Opisi prirode i veza glavne junakinje sa prirodom su divni. Ipak, neobično mi je što se roman bavi ubistvom iz nekog neuobičajenog ugla... Pored svog bola kroz koji junakinja prolazi, očekivala sam da se u romanu više priča o njenom sinu. Ne mogu da kažem da mi se roman nije dopao, ali nije ono što sam očekivala :)

    ReplyDelete
    Replies
    1. Razumem u potpunosti :) Naročito jer sam pre čitanja na par mesta videla da ga porede sa ,,Moramo da razgovaramo o Kevinu" (baš volim tu knjigu, btw) pa sam onda imala drugačija očekivanja, a osim tog motiva ,,zlog deteta" nikakve veze ne vidim. Daleko od toga da je roman loš, neobičan je i lepo napisan, svakako bih preporučila kao priliku da se pročita nešto drugačije :)

      Delete
  3. Ovo mi baš zanimljivo zvuči!:) Dok sam čitala pasus koji opisuje Ilju, na onu "cigansku krv" momentalno mi se urezao Hitklif u svest, a setih se i filma "Dobri sin", kad smo već kod motiva zlog deteta. Baš me zanima o čemu je reč i sigurno ću pročitati roman ako mi dođe do ruku. Dobra recenzija, u svakom slučaju.

    ReplyDelete
    Replies
    1. Sve vreme dok sam čitala, ali i posle dok sam razmišljala o romanu, ujedno sam razmišljala i o filmu, tj. kako bi od njega mogao da se napravi dobar film. A onda skontam da film postoji. Probaću da ga nađem i da ga odgledam, mada, sudeći po trejleru, nema mnogo veze s onim što sam ja imala u glavi.

      Delete
    2. E, hvala na informaciji, to bi bilo zanimljivo videti. Inače, da li mi se čini ili bar 80 % knjiga sada ima i ekraqnizaciju? Imam utisak da, bukvalno, uz svaki treći naslov uključujući i ove najaktuelnije, čujem: "A ima i film/serija!" :)

      Delete
    3. Da, apsolutno. Filmovi/serije danas su ili rađeni po knjizi ili je u pitanju rimejk. Maltene se šokiram kad odgledam nešto (dobro) što je rađeno po originalnom scenariju. :)
      Ako ga iščeprkam (i engleski titl pride, bez njega teško), javljam. Nikad nisam gledala litvanski film, valjalo bi upoznati se i s njihovom kinematografijom, ako ništa drugo.

      Delete
    4. Slažem se, meni su potpuna nepoznanica, i književna i kinematografska. :)
      P.S. Izguglah, dete u filmu (mi) deluje jezivo.

      Delete